Preskočite na glavni sadržaj

Kodeks profesionalne etike državnih revizora

Na temelju odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju (Narodne novine 80/11) i članka 9. Statuta Državnog ureda za reviziju, glavni državni revizor donosi
 
KODEKS PROFESIONALNE ETIKE DRŽAVNIH REVIZORA
Kodeks profesionalne etike državnih revizora u Republici Hrvatskoj utemeljen je na principima, načelima i pravilima INTOSAI Kodeksa etike za javne revizore, usvojenog na XVI. Kongresu međunarodnih revizijskih institucija u Montevideu 1998.
 
Kodeks sadrži načela i pravila kojima ovlašteni državni revizori, kandidati za polaganje ispita za zvanje ovlaštenoga državnog revizora, kao i osobe koje su na bilo koji način uključene u rad državne revizije, izražavaju svoje stavove o odgovornosti prema javnosti, subjektima revizije i pripadnicima revizijske profesije. U formiranju tih stavova državni revizori polaze od dobrovoljno prihvaćene obveze da se samodiscipliniraju u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz svih oblika zakonske regulative revizijske profesije. Stoga su zakonske odredbe o državnoj reviziji i reviziji tek minimum onoga što usmjerava državne revizore u izvršavanju njihovih profesionalnih odgovornosti, a načela i pravila utvrđena ovim Kodeksom nameću im obvezu nepokolebljivog pridržavanja ponašanja vrijednog štovanja, čak i uz žrtvovanje osobnih probitaka, i onda kada to zakonskim odredbama nije nametnuto. Ponašanje državnih revizora mora biti neporočno u svim okolnostima i u svakom trenutku.
 
Načela Kodeksa profesionalne etike državnih revizora su polazne osnove na kojima se temelje pravila etičkog i profesionalnog djelovanja državnih revizora u Republici Hrvatskoj.
 
Pravila Kodeksa profesionalne etike državnih revizora su razrada načela kojima se definira prihvatljivo etičko i profesionalno ponašanje državnih revizora.
 
POGLAVLJE I – NAČELA
U načelima Kodeksa profesionalne etike državnih revizora iznose se stavovi Državnog ureda za reviziju o odgovornosti državnih revizora, zaštiti javnog interesa, poštenju, neovisnosti, objektivnosti i nepristranosti te kompetentnosti državnih revizora.
 
NAČELO 1 - ODGOVORNOST
Državni revizor mora svojim cjelokupnim djelovanjem trajno dokazivati da je sposoban odgovorno izvršavati sve preuzete obveze propisane Zakonom o Državnom uredu za reviziju.
 
NAČELO 2 - JAVNI INTERES
Služenje javnom interesu i djelovanje kojim će se zadobiti povjerenje javnosti i demonstrirati privrženost profesionalizmu, obveze su koje državni revizor mora staviti iznad interesa subjekata kod kojih se obavlja revizija, kao i iznad svih osobnih i pojedinačnih interesa.
 
NAČELO 3 - POŠTENJE
Preuzete profesionalne obveze državni revizor mora izvršavati iskreno, savjesno i pošteno. Poštenje traži od državnog revizora dosljednu primjenu etičkih standarda i principa neovisnosti i objektivnosti u obavljanju svoga rada.
 
Državni revizor je obvezan tijekom svog rada, kao i u odnosima s osobljem subjekta revizije, udovoljiti standardima časnog i nepristranog ponašanja. U svrhu očuvanja javnog povjerenja, ponašanje državnog revizora mora biti izvan svake sumnje i bez prigovora.
 
NAČELO 4 - NEOVISNOST, OBJEKTIVNOST I NEPRISTRANOST
Da bi državni revizor mogao odgovorno i pošteno obaviti ono što javnost od njega očekuje, nužno je da ostvari takav stupanj neovisnosti koji će mu osigurati mogućnost nepristranog djelovanja i mogućnost objektivnog prosuđivanja činjeničnog stanja.
 
Državni revizor se mora ponašati na način kojim će uvijek štititi i povećavati svoju neovisnost.
 
U svim pitanjima koja se tiču revizijskog rada, neovisnost državnog revizora ne smije biti ugrožena osobnim ili vanjskim interesima. Primjerice, neovisnost može biti ugrožena vanjskim pritiscima ili utjecajima na državnog revizora, predrasudama državnog revizora o osobama, subjektima revizije, projektima i programima, osobnim ili financijskim odnosima koji stvaraju sukob odanosti i interesa.
 
Državni revizor mora djelovati objektivno u predmetima i u temama koje ispituje. Objektivnost i nepristranost državnog revizora mora biti prisutna tijekom cjelokupnog rada, a posebno kod izrade izvješća, koja moraju biti točna, fer i objektivna. Nalazi i zaključci u izvješću, kao i izražena mišljenja moraju biti utemeljena isključivo na dokazima koji su pribavljeni i obrađeni u skladu s okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI).
 
Neophodno je za državnog revizora da bude neovisan i nepristran ne samo u svojim djelima, već i u svom nastupu.
 
Državni revizor mora biti nepristran u sukobu interesa ili utjecaja drugih i ne smije imati predrasude koje bi bile iznad načela objektivnosti i neovisnosti. Zbog zaštite svoje neovisnosti, državni revizor mora izbjeći svaki mogući sukob interesa, odbijajući primiti svaki dar ili poklon koji može utjecati na njegovu neovisnost i integritet, ili ih drugi mogu tako protumačiti. Zbog neophodne stvarne i pretpostavljene političke nepristranosti institucije državne revizije, bitno je da svaki državni revizor održi svoju neovisnost od političkog utjecaja kako bi rasteretio svoju revizorsku samostalnost na dosljedan način.
 
Državni revizor ne smije nikada svoj položaj koristiti u privatne svrhe i mora izbjeći odnose koji uključuju rizik korupcije ili koji mogu izazvati sumnju u njegovu neovisnost, objektivnost i nepristranost.
 
NAČELO 5 - KOMPETENTNOST
Državni revizor mora revizijske poslove obavljati s dužnom pažnjom, sposobnošću i marljivošću, te imati stalnu obvezu održavanja stručnog znanja i vještine na zahtijevanoj razini.
 
Državni revizor mora usavršavati svoje metode djelovanja i stjecati nova potrebna znanja kako bi trajno mogao izražavati stručne ocjene o onome što je predmet njegovog djelovanja.
 
Državni revizor mora poznavati i pridržavati se normi, politika, postupaka i prakse koja se primjenjuje na području državne revizije, računovodstva i upravljanja financijama. Jednako tako mora dobro poznavati zakonske i institucijske principe i standarde koji uređuju rad subjekta revizije.
 
POGLAVLJE II - PRAVILA
PRIMJENJIVOST
Obveza pridržavanja pravila Kodeksa profesionalne etike državnih revizora proizlazi iz odredbi članka 12. Zakona o Državnom uredu za reviziju. Svaki državni revizor mora biti pripravan opravdati odstupanje od pravila Kodeksa profesionalne etike državnih revizora, ako to od njega zatraži glavni državni revizor.
 
TUMAČENJE PRAVILA
Glavni državni revizor nadležan je za tumačenje pravila Kodeksa profesionalne etike državnih revizora.
 
PRAVILO 1
Državni revizor smije obavljati samo one revizijske poslove za koje je dovoljno stručno osposobljen da bi mogao izraziti mjerodavnu ocjenu o predmetu svoga ispitivanja.
 
PRAVILO 2
Pri obavljanju revizijskih poslova državni revizor mora postupati pošteno i savjesno u okviru nadležnosti koje ima.
 
PRAVILO 3
Državni revizor se mora u obavljanju revizije i u obavljanju reviziji srodnih poslova pridržavati pravila sadržanih u pravnoj i strukovnoj regulativi kojom se uređuje problematika državne revizije.
 
PRAVILO 4
Državni revizor mora uvažavati povjerljivost informacija do kojih je došao tijekom postupka revizije i ne smije ih objaviti bez odobrenja glavnoga državnog revizora, osim kada nužnost objavljivanja takvih informacija proizlazi iz zakonskih obveza ili zahtjeva nadležnih državnih tijela.
 
Prikupljene informacije ne smiju se upotrijebiti u osobnu korist ili korist treće strane. Ne smiju se razglašavati saznanja koja bi mogla stvoriti nepoštenu ili nerazumnu prednost drugim pojedincima ili organizacijama, a ne smiju se koristiti takva saznanja ni za uznemiravanje trećih.
 
PRAVILO 5
Državni revizor ne smije učiniti djelo nečasno za revizijsku profesiju.
 
Državni revizor treba djelovati na način koji je u skladu s pravilima struke i suzdržavati se od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti profesiji.
 
KLASA: 003-05/16-02/2
 
URBROJ: 613-01-01-16-1
 
Zagreb, 11. kolovoza 2016.
 
 
GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR
 mr. Ivan Klešić, dipl. oec., v.r.