Obavljanje revizija i revizijski ciklus
Revizije obavljaju ovlašteni državni revizori, na način i prema postupcima utvrđenim Zakonom o Državnom uredu za reviziju (Narodne novine 25/19), Okvirom profesionalnih načela, standarda i smjernica Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) (Narodne novine 66/23) te Kodeksom profesionalne etike državnih revizora.
Prema INTOSAI standardima i smjernicama razlikuju se tri glavne vrste revizije javnog sektora: financijska revizija, revizija usklađenosti i revizija učinkovitosti, a mogu se obavljati i kombinirane revizije koje obuhvaćaju elemente dviju ili više vrsta revizije.
U skladu s odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju, revizije se planiraju i obavljaju u opsegu predviđenom godišnjim programom i planom rada, kao i prema zahtjevu Hrvatskoga sabora, ako glavni državni revizor ocijeni da je taj zahtjev opravdan.
Odluku o obavljanju revizije donosi glavni državni revizor. Revizije se obavljaju u timovima od dva ili više članova, ovisno o veličini subjekta odnosno predmeta revizije. Za nedvojbene prosudbe i pravilan zaključak, državni revizori prikupljaju mjerodavne i pouzdane revizijske dokaze.
Financijskom revizijom provjerava se jesu li financijske informacije subjekta revizije iskazane u skladu s pravnim okvirom za financijsko izvještavanje. To se postiže pribavljanjem dostatnih i primjerenih dokaza kako bi se omogućilo izražavanje mišljenja o tome sadrže li financijske informacije značajne netočnosti uslijed prijevare ili pogreške.
Revizijom učinkovitosti ocjenjuje se ostvaruju li se projekti, programi i aktivnosti subjekata revizije u skladu s načelima ekonomičnosti, djelotvornosti i svrsishodnosti te ima li prostora za poboljšanja. Učinkovitost se ispituje u odnosu na odgovarajuće kriterije te se analiziraju uzroci odstupanja. Cilj je odgovoriti na ključna revizijska pitanja i dati preporuke za poboljšanja.
Revizijom usklađenosti provjerava se je li predmet revizije u skladu s mjerodavnim podlogama koje su određene kao kriteriji. Također, ocjenjuje se jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije u svakom bitnom pogledu u skladu s mjerodavnim podlogama koje subjekt revizije primjenjuje u svom radu. Te mjerodavne podloge mogu obuhvaćati zakone i druge propise, pravila, odluke, politike, kodekse ili opća načela kojima se rukovodi dobro financijsko upravljanje u javnom sektoru i postupanje javnih dužnosnika.
Ured najčešće obavlja financijske revizije kao kombinirane revizije, što znači da uz reviziju financijskih izvještaja obavlja i reviziju usklađenosti poslovanja.
Na temelju utvrđenih činjenica sastavlja se izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće sei dostavlja zakonskom predstavniku subjekta revizije na očitovanje. Očitovanje se ugrađuje u izvješće, koje potpisuju svi članovi tima te se izvješće uručuje zakonskom predstavniku subjekta revizije. Zakonski predstavnik subjekta revizije može staviti prigovor na uručeno izvješće u roku od osam dana. O prigovoru odlučuje glavni državni revizor.
Izvješće o financijskoj reviziji sadrži opće podatke o subjektu revizije, ciljeve i područja revizije, kriterije, metode i postupke revizije, nalaz i mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja te status naloga i preporuka danih u prošlim revizijama. Izvješće o reviziji učinkovitosti sadrži informacije o reviziji i rezultatima revizije, što obuhvaća ciljeve revizije, odgovore na postavljena revizijska pitanja, subjekte i predmet revizije, kriterije, metodologiju, izvore podataka te nalaze, naloge i preporuke za subjekte revizije te ocjenu učinkovitosti. Izvješće o reviziji usklađenosti sadrži opće podatke o subjektu revizije, ciljeve i područja revizije, kriterije, metode i postupke revizije, nalaz, mišljenje ili ocjenu o usklađenosti poslovanja te status naloga i preporuka danih u prošlim revizijama. U reviziji usklađenosti ovisno o predmetu revizije izražava se mišljenje ili ocjena o usklađenosti poslovanja.
Svrha izvješća je informirati subjekt revizije, ali i druge javnosti o rezultatima revizije. Sva konačna izvješća dostavljaju se Hrvatskom saboru te objavljuju na službenim mrežnim stranicama Ureda, kako bi se osigurala transparentnost poslovanja subjekta revizije, ali i rada Državnog ureda za reviziju. Također, sva se izvješća dostavljaju i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na daljnje nadležno postupanje.
Prema INTOSAI standardima i smjernicama razlikuju se tri glavne vrste revizije javnog sektora: financijska revizija, revizija usklađenosti i revizija učinkovitosti, a mogu se obavljati i kombinirane revizije koje obuhvaćaju elemente dviju ili više vrsta revizije.
U skladu s odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju, revizije se planiraju i obavljaju u opsegu predviđenom godišnjim programom i planom rada, kao i prema zahtjevu Hrvatskoga sabora, ako glavni državni revizor ocijeni da je taj zahtjev opravdan.
Odluku o obavljanju revizije donosi glavni državni revizor. Revizije se obavljaju u timovima od dva ili više članova, ovisno o veličini subjekta odnosno predmeta revizije. Za nedvojbene prosudbe i pravilan zaključak, državni revizori prikupljaju mjerodavne i pouzdane revizijske dokaze.
Financijskom revizijom provjerava se jesu li financijske informacije subjekta revizije iskazane u skladu s pravnim okvirom za financijsko izvještavanje. To se postiže pribavljanjem dostatnih i primjerenih dokaza kako bi se omogućilo izražavanje mišljenja o tome sadrže li financijske informacije značajne netočnosti uslijed prijevare ili pogreške.
Revizijom učinkovitosti ocjenjuje se ostvaruju li se projekti, programi i aktivnosti subjekata revizije u skladu s načelima ekonomičnosti, djelotvornosti i svrsishodnosti te ima li prostora za poboljšanja. Učinkovitost se ispituje u odnosu na odgovarajuće kriterije te se analiziraju uzroci odstupanja. Cilj je odgovoriti na ključna revizijska pitanja i dati preporuke za poboljšanja.
Revizijom usklađenosti provjerava se je li predmet revizije u skladu s mjerodavnim podlogama koje su određene kao kriteriji. Također, ocjenjuje se jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije u svakom bitnom pogledu u skladu s mjerodavnim podlogama koje subjekt revizije primjenjuje u svom radu. Te mjerodavne podloge mogu obuhvaćati zakone i druge propise, pravila, odluke, politike, kodekse ili opća načela kojima se rukovodi dobro financijsko upravljanje u javnom sektoru i postupanje javnih dužnosnika.
Ured najčešće obavlja financijske revizije kao kombinirane revizije, što znači da uz reviziju financijskih izvještaja obavlja i reviziju usklađenosti poslovanja.
Na temelju utvrđenih činjenica sastavlja se izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće sei dostavlja zakonskom predstavniku subjekta revizije na očitovanje. Očitovanje se ugrađuje u izvješće, koje potpisuju svi članovi tima te se izvješće uručuje zakonskom predstavniku subjekta revizije. Zakonski predstavnik subjekta revizije može staviti prigovor na uručeno izvješće u roku od osam dana. O prigovoru odlučuje glavni državni revizor.
Izvješće o financijskoj reviziji sadrži opće podatke o subjektu revizije, ciljeve i područja revizije, kriterije, metode i postupke revizije, nalaz i mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja te status naloga i preporuka danih u prošlim revizijama. Izvješće o reviziji učinkovitosti sadrži informacije o reviziji i rezultatima revizije, što obuhvaća ciljeve revizije, odgovore na postavljena revizijska pitanja, subjekte i predmet revizije, kriterije, metodologiju, izvore podataka te nalaze, naloge i preporuke za subjekte revizije te ocjenu učinkovitosti. Izvješće o reviziji usklađenosti sadrži opće podatke o subjektu revizije, ciljeve i područja revizije, kriterije, metode i postupke revizije, nalaz, mišljenje ili ocjenu o usklađenosti poslovanja te status naloga i preporuka danih u prošlim revizijama. U reviziji usklađenosti ovisno o predmetu revizije izražava se mišljenje ili ocjena o usklađenosti poslovanja.
Svrha izvješća je informirati subjekt revizije, ali i druge javnosti o rezultatima revizije. Sva konačna izvješća dostavljaju se Hrvatskom saboru te objavljuju na službenim mrežnim stranicama Ureda, kako bi se osigurala transparentnost poslovanja subjekta revizije, ali i rada Državnog ureda za reviziju. Također, sva se izvješća dostavljaju i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na daljnje nadležno postupanje.